Yon ti gin kèk mo asou manniè nou ka ekri kreòl antan atò

kenn
100 Posts
100 Posts
Messages : 155
Inscription : mardi 10 avril 2007 17:01
Localisation : CANADA

Yon ti gin kèk mo asou manniè nou ka ekri kreòl antan atò

Message par kenn »

Si mon fin ka bien dakò ak prensip ki ka di w : "sa se pa zafè a-w pou w'all di kit kiès li ye ya" -- mi kijan pou ou ekri kreyòl a-w.Mon ret nan ka krwè tou -- si se vre chack grenn moun gandwa ekri nan jan ki pi bon pou li sa pa ka vedi pièsman-- se grenn jan sa-a ki ka pi bon pou younn lan , finn se limenm tou ki finn ka pi klè pi lojick ba tout mounn ò ata tou ki ka pi justisiab ba lanng kreyòl èvè on grò "K"--si nou vle ka vwè on jou pou toudbon on yonnite reyèl a lanng kreyòl-- ki finn nesesèr pou vansman reyèl a-y-- nan zafè a konmunikasion ant bann pèp ki ka parle y .

Evidaman ann asou sa tou , se pa ni mwen , ni pèrsonn ki kapab di : mi pi bon fason ou kapab ekri kreyòl . Plufò (la plupart ) nan lan nou finn ja metrize ò se lanng français ò se lanng english , nou tout finn sav distenge sa ki kòrèk an nan lanngannaj a oral -- ki pa sav kòrèck an nan lanngannaj a ekri-a, kidonk nou tout bien finn abilite pou sav ekri nan on vize optimonm nenpòt kitan nou ka deside y .

Si mon plus ka ekri tèx sila-a, se apre davwè mon finn prwan konstate ann anpil frwa on mounn kapab gen difikulte konpwann on tèx ki nòrmalman se drwe konpwannab ba li , me annik ackoz i finn kontre ak yon ekritu ki nonn optimonmize sa vinn finn pa ba li va pou kontinue chiminnman-an, ann asou sa tou fòk mon ka di kon anpil mounn ka panse y : o jou tout bann skriven èk tout bann lanngànnis ava privilejie optimonmizasion a lanng kreyòl-la douvan abitud pròp a il a-yo-a , douvan abitud pròp a kaz a-yo-a , douvan abitud prwòp a bann yomenm-lan , kreyòl-la ava finn ja atenn on grò pan a yonnite a-y .

Zòt bien gen drwa mande : me poukisa o jus? -- konm bon rèpons ò pluto -- yonn nan lan bann rèpons ki finn bien evidan pou bay ba zòt tout ki finn konnèt-- yonn òben de variète a lanng kreyòl se konstatasion ki ka di : ann anpil frwa gen mounn ki gen tandans ka di nou gen kenz òben ven lanng diferan entman akoz yo finn jus ka opoze abitud ant bann mounn a on kote epi bann mounn a on lòt kote, konmsi abitud se on biten ki te kapab òben ki te drwe ka parèy ant de grenn mounn.

Antouleka, messaj-la finn prezan laro sit-la , zòt ava mete sou li.
Dernière modification par kenn le vendredi 13 mai 2011 22:49, modifié 1 fois.
KENN
makandal
New entry
New entry
Messages : 1
Inscription : vendredi 04 avril 2008 16:27

Re: Yon ti ginn kèck mo asou manniè nou ka ekri kreyòl antan atò

Message par makandal »

Mwen felisite ou pou sijè sa a, mwen panse ekri lang kreyòl de fason korèk dwe chita sou sèten prensip de baz. A travè lemond antye se sèl peyi DAYITI (HAITI) ki chwazi kreyòl kòm lang ofisyèl. Sa ta vle di, si ou panse ekri lang kreyòl kòrèkteman, ou dwe refere ou nan manyè e fason kreyòl ayisyen an ekri. rezon an trè semp, li gen pase 11 milyon de kreyolofòn nan lemond, anviron 10 milyon nan yo se ayisyen.
kenn
100 Posts
100 Posts
Messages : 155
Inscription : mardi 10 avril 2007 17:01
Localisation : CANADA

Re: Yon ti ginn kèck mo asou manniè nou ka ekri kreyòl antan

Message par kenn »

Mersi Mackendal
si ou panse ekri lang kreyòl kòrèkteman, ou dwe refere ou nan manyè e fason kreyòl ayisyen an ekri. rezon an trè semp, li gen pase 11 milyon de kreyolofòn nan lemond, anviron 10 milyon nan yo se ayisyen.
M' dakor epi wou ke nan koze kreol, Haiti ava toujour gen yon plas spesial pou pluzier rezon : Haiti se 9 milion moun anndan ek 2 milion deor sou 15 milion kreolofôn. Lenguistikman ek kulturelman Haiti se peyi kot kreol la se yon leng aktif ki an fonksion se pa kon sa sa ye Louisiane obien Grenade. Me kot m' pa tro dakor se ke kreolist layo dwe forje yon kreol ki ava permet tout kreolofôn ka exprime yonn ek lot san yo pa gen pou utilize kreol ta yon lot rejion ek yon lot il E nan yon tel vizion kreol Haiti se yonn i ye, ata leur nou 11 milion e yon peyi kon seychell apèn 80 000. An realite, nou gen pou n'apwann sou yo kon yo gen pou y'apwann sou nou.Fason nou ekri kreol a nou Haiti pa mal, me nou gen ameliorasion toujour pou nou fè nan travay epi tout lot kreolofôn vers yon unite akseptab.
KENN
Répondre