Forum Problem

Partage entre internautes
Répondre
mabouya
10 Posts
10 Posts
Messages : 10
Inscription : samedi 11 novembre 2006 01:25
Localisation : martinique
Contact :

forum problem

Message par mabouya »

bonjour
Ca devient agaçant ces corsaires du du mauvais sexe, du fric et autres trublions sans scrupules. J'ai déjà signalé quelques indésirables à notre amie modérateur Francesca qui s'empresse d'effacer les traces odieuses de leur intromission infecte. Je me modère car les injures sont interdites sur les forums.
Il ne faut pas hésiter à le signaler aux modérateurs qui ont beaucoup de travail pour gérer ce site qui disons le est une pierre maîtresse dans la fixation du créole martiniquais dans l'identité de tous les martiniquais, dont malheureusement beaucoup sont persuadés que leur langue créole est mineure et dévalorisante pour ceux qui la parlent et je ne raconte pas des blagues. Beaucoup d'entre eux d'ailleurs ont commencé à écrire leur créole en utilisant pratiquement texto la graphie du français courant. Il ne faut pas s'étonner qu'en plus de cent ans, cette graphie qui était un pis aller pour des martiniquais dont les parents ont brimé d'une façon drastique le balbutiement des enfants qui voulaient essayer de reproduire ce qu'ils entendaient en créole, et qui étaient sévèrement punis dès qu'ils sortaient des syllabes créoles. Une telle brimade laisse des traces profondes dans le subconscient d'un être humain en croissance.
D'autre part, mes camarades martiniquais, dont beaucoup ont vécu des dizaines d'années en métropole, parlent bien le créole, ce serait dommage qu'ils ne le fassent pas, mais quand ils ont essayé de lire le créole en graphie normalisée, ils ont rejeté cette graphie car habitué à leur graphie qui bien qu'inexacte avait le mérite d'exister et de les aider à garder une trace. pour eux ce n'était pas LEUR créole du tout.
Je ne sais si certains d'entre les gens du forum, il y a des personnes qui ont connu en métropole cette période éphèmère de normalisation de l'orthographe du Français qui soit dit en passant est quand même assez compliquée, c'est le moins que l'on puisse dire. Il nous a fallu du temps pour assimiler des phrases du genre: " les orpailleurs extraient l'or des terrains aurifères et utilisent l'énergie hydraulique des cours d'eau"
Bien que je ne soie pas hydrophobe, j'ai beaucoup de mal à lire avec plaisir " les orpailleurs extraient l'or des terrains orifères et utilisent l'énergie idrolique des cours d'eau"
j'ai abandonné la discussion avec mes amis sur le sujet de la graphie normalisée du créole et ils restent toujours fermement convaincus qu'on essaie de leur faire apprendre un créole qui n'est pas le leur qu'ils rejettent ce 'charabia'
Conclusion: Il faut accentuer la création de véritables cours de langue créole dès la maternelle avec le cursus normal: apprendre à parler correctement le créole, à l'écrire et le lire
<pour cela il faut mettre des moyens en oeuvre.
Tout le monde de la martinique a beaucoup à gagner dans cette voie, y compris renforcer la prise de conscience d'être martiniquais avant tout
fok kouté pou tann, fok tann pou konprann, fok konprann pou palé
kounta
Moderator
Moderator
Messages : 75
Inscription : lundi 19 février 2007 03:50
Localisation : Lakarayib

Message par kounta »

le problème de la graphie créole est un vaste problème. Quel est la bonne graphie car haiti, guadeloupe et martinique, guyane ont une graphie différente. De surcroit à la martinique , il y a une nouvelle graphie Gerec2 qui ne fait qu'accentuer la confusion alors que la langue créole a déjà du mal à affirmer sa vrai place.
Afòs karésé yich li, makak tjwé'y. A trop vouloir bien faire, on fait mal
kenn
100 Posts
100 Posts
Messages : 155
Inscription : mardi 10 avril 2007 17:01
Localisation : CANADA

Message par kenn »

Nou pa reyelman gen on problem pou nou ekri kreyol prezantman, kant menm si se vre chak mounn ka travay pou chache an kijan kreyol kapab ekri an on pi bon fason possib, me sa pa finn on bagay ki fasil , se pou sa mon ka mande tout mounn pou yo ret enduljan nan o tan yo ka konstate fot nan fason ki konk mounn ka ekri , annou pa bliye kreyol se on lanng ki plen avek tout tip diversite ek variasion, tout kote ,ata sou on grenn menm il-la se pa an on yonn fason on mo ka prononse, sa menm difisil ba on mounn ki ka ekri pou i chwazi ant tel oben tel mo

Nou tout kapab koumanse antann nou sou ekritu fonnetik-la , ki ja ka permet konpreyansion , me apre plus etud , mon vle di: plus etud egzostif, nou tout ava kapab jwenn plus lejitimite epi volonte pou n'ale sou chimen a on ortograf optimonm , me sa ava denpann a volonte chak mounn.

Me prezantman nou kapab konstate
Gen mounn ki pi prefere ekri kontrakte pase artikule :

Gen mounn ki pi prefere ekri tout an fonnetik pase chache distenge sans
tankou :< kijan jean ye!> <kijan jan ye!>

Gen mounn ki pi prefere ekri san ponktuasion :
nap/ n'ap , kap / k'ap ,

Gen mounn ki pi prefere ekri nan on kreyol klasick pase nan on kreyol kourant
pase/ que , douvan/devan, koumanse/komanse

Gen mounn ki pi prefere ekri nan kreyol a kay 'yo tandis gen lot k'ap chache jwenn on unite possib ant tout dialeck a lanng kreyol-la on fason pou permet on maximonm konpreyansion ki pa enpossib, si gen mounn ki vle travay sou sa.

Gen mounn ki vle rafine grafi fonnetik-la; gen lot ki vle kenbe y o pi senp possib :
moun/mounn, dwa/drwa , pran/pwan=prwan

Finalman mon ret sur , nou tout kapab konprwann, sa ki pi enportan prezantman se ankouraje mounn aprwann ekri kreyol , e se annik apre bann etud egzostif serie on mounn ava tini lejitimite pou i kapab ka di tel bagay se fot , tel bagay pa fot ...

Annou ret enduljan
KENN
kounta
Moderator
Moderator
Messages : 75
Inscription : lundi 19 février 2007 03:50
Localisation : Lakarayib

kréyòl maké, lékriti kréyòl

Message par kounta »

> annou pa bliye kreyol se on lanng ki plen avek tout tip diversite ek variasion, tout kote ,ata sou on grenn menm il-la se pa an on yonn fason on mo ka prononse, sa menm difisil ba on mounn ki ka ekri pou i chwazi ant tel oben tel mo

K : mwen pa dakò épi’w. Lè mwen ka ékri, mwen ka chwazi adan tout varyété mo mwen konnèt, men mwen ka maké’y kon i fo. Nou ni plizyè mo a dispozisyon nou kontèl an fransé ou an anglé. Lè ou ka matjé anglé, ou an dwa di matjé’y byen. Nou ni règ pou lòtograf-la, fo nou suiv li.
Kontèl pou di : « maintenant » mwen pé di : « atjèlman, atjòlman, atyèlman, konyèla, kounyèla, aprézan… ». Nou pé touvé ankò dòt mo pou di « maintenant », men fòk nou fè an léfò pou maké’y byen silon larèl lòtograf-la, kisiswa divèsité oben varyasyon. Ni plizyè dyalekt nan kréyòl-la, i vo myé ki nou matjé kréyòl-la an menm jan an, pou nou sanblé alantou lékriti nou. Sé pou sa mwen pa renmen lékriti Gerec2 ki toutafètman diféran di lékriti Ayiti èk Gwadloup davwa yo pa ka mété laksan asou « o », « è » lè’y pri ant dé konsòn, osi yo pa ka sèvi « Y » ( yo ka matjé « chien » olyé « chyen »).
Lékriti Gerec1 (1976) mwen ka sèvi’y pou sa maké kréyòl mwen davwè i ka sanm ta tout frè Lakarayib. Menm si Ayisyen pa ka mété laksan asou « e » pou « é » ( yo ka matjé « prefere » olyé « préféré » kon matinik oben gwadloup,), sa ka konté sé ki yo ka ékri menm mannyè la.

> Gen mounn ki pi prefere ekri kontrakte pase artikule :

K : Sé pa sa pwoblèm-la, kontrakté oben artikilé, dépi nou ka konprann nou men toujou adan an lékriti korèk. Fo fè léfò pou maké kréyòl-la byen, pa rèspé pou lang nou. Nou ka fè léfò di maké fransé oben anglé byen. Lang nou pa dèyè ta lézòt.
Lè ou ka aprann jwé mizik, ou ka byen aprann sòlfèj, ou ka aprann maké nòt asou an partisyon, poutji fodré nou pa fè konsa épi lang nou ?
Lè mwen aprann maké kréyòl an 1999, mwen achté liv, mwen achté gramè,… davwa mwen té lé matjé lang mwen obijoul, byen, padavwa mwen ni fièté èk lonnè.
Fodré pa di mwen ki jòdijou épi entènet épi tout grandè lakonésans moun pé pa kiltiré yo !

> Gen mounn ki pi prefere ekri tout an fonnetik pase chache distenge sans
tankou :< kijan jean ye!> <kijan jan ye!>

K : Ou sav byen ki lè ou ka maké non moun oben non péyi oben non an vil ou pé maké an lang fransé oben anglé. Si non mwen sé "John" , mwen ké maké’y « Djòn» oben «Djonn »oben « john » , silon chwa mwen.

> Gen mounn ki pi prefere ekri san ponktuasion :
nap/ n'ap , kap / k'ap ,

K: sé pa anlè sa mwen ka chaléré, mwen ka ékri “bagay-tala sé ta’m” oben “bagay-tala sé ta mwen”. Yo ka di tou: “kaz a ou” oben “kaz a’w”. Kréyòl Ayisyen-an ka kontrakté plis davwa yo pa ni « ka » men « ap » pou maké nan konjigézon mak pwogrésif-la.

> Gen mounn ki pi prefere ekri nan on kreyol klasick pase nan on kreyol kourant
pase/ que , douvan/devan, koumanse/komanse

K : Sé chwa sé moun tala, men lè mwen ka matjé fransé-a, mwen pa ka ékri kon mwen ka palé’y. Mwen ka pansé i ni an kréyòl palé èk i ni an kréyòl litérè. Tousa pa rèspé ba lang nou.
Méyè chwa pou mwen sé chwazi mo kréyòl kon moun lakanpagn, kon sé vyé moun-lan.
Nou pou rimonté nan sous, nan chous, nan rasin lang nou.
Si moun ka palé kréyòl an mannyè fransizé, sé chwa yo, men lè ou ka ékri’y ou pou rèspèkté larèl lékriti lang-la.

> Gen mounn ki pi prefere ekri nan kreyol a kay 'yo tandis gen lot k'ap chache jwenn on unite possib ant tout dialeck a lanng kreyol-la on fason pou permet on maximonm konpreyansion ki pa enpossib, si gen mounn ki vle travay sou sa.

K : Sé sa pou nou séyé fè. Travay asou lang-lan. Séyé matjé’y byen. Endé moun ki lé aprann. Sanblé èk kolé tèt ansanm pou nou sa voyé kréyòl douvan douvan. Fodré séyé ékri anchay, anlo, anpil kréyòl-la. Pli nou maké'y, pli i ké vin fò. Toujou maké'y nan larèl lòtograf la, sa ésansyèl.


Gen mounn ki vle rafine grafi fonnetik-la; gen lot ki vle kenbe y o pi senp possib :
moun/mounn, dwa/drwa , pran/pwan=prwan

K : lè ou ka maké « mounn » « prwan », sa pa kréyòl.
Anni ékri « kréyòl » konsa : « creyol » oben « creiol » oben « cwéyoll », ès sé kréyòl dapré’w ? kréyòl sé an lang fonétiko fonolojik, sé sa ou tann ou pou matjé. Lè ou ka matjé kréyòl , fo bliyé fransé-a ki nan tèt ou. Kréyòl sé pa an fotokopi lang fransé a. I tini pwòp larèl li.

> Finalman mon ret sur , nou tout kapab konprwann, sa ki pi enportan prezantman se ankouraje mounn aprwann ekri kreyol , e se annik apre bann etud egzostif serie on mounn ava tini lejitimite pou i kapab ka di tel bagay se fot , tel bagay pa fot ...

K: Ankourajé aprann moun ékri kréyòl-la, sa byen, men kon I fo. Sé tout. Rèspé ba lang nou !
Kréyòl sé pa an lang toubanman, an lang tjòlòlò ki pa ni valè, sé an lang kon chinwa, anglé, panyòl, fransé ka mérité an létid, an rèspé, an bon lòtograf. Travay li pou zansèt nou, pou ti moun nou, pou péyi nou. Sové kilti nou, èk Lakarayib. Annou sanblé kò nou….

> Annou ret enduljan

K : Sé pa zafè endiljan, sé zafè maké kréyòl byen, ki ou Ayisyen, Matiniké, Gwadloupéyen, Giyanè. Menm si lèksik-la, sentaks-la, fonoloji-a pa menm men fo makaj-la korèk.
Es ou konnèt E Védrine ? Si ou sé Ayisyen, mwen ké séyé ba’w ladrès mèl li (@).
Mwen ka faché lè mwen ka wè piblisité, klip, oben litérati, atik asou jounal ki mal matjé. Mwen ka pansé ki yo ka pran kréyòl-la pou an lang madjendjen, an yich kòn fransé a.

Lékriti, matjaj kréyòl enpòtan pou lang-la monté wototo, an fétay valè'y.
kenn
100 Posts
100 Posts
Messages : 155
Inscription : mardi 10 avril 2007 17:01
Localisation : CANADA

Message par kenn »

kounta
mon bien kontan tande w ek konmantasion fich-la

fok mwen di w k'an verite , mon pa swete anyen pi plus pase ede plus mounn (pwan/pran) konsians eta lanng 'nou-an ye prezantman , mon konsidere tou k'aktuelman tout mounn ki vle kreyol avanse se konsa yo ka panse y tou , tout fwa sou sa , problem diversite-an nou pa sav fe konmsi i pa egziste , an davwe nou kapab jwenn anpil avantaj ladan l ba devlopman a lanng kreyol-la :
1
si nan pres zonn sud epi sant haiti mounn ka prononse
"pran" nan zonn nor ate peyi haiti mounn ka prononse "pwan" se on reyalite on mounn k'ap ekri kreyol pa pou iniore kant menm si majorite haitien prononse "pran'
pral/ pwal , pray/ pway ,
oben majorite haitien prononse "li" pou twaziem personn sengulie
me nan nor peyi haiti, yo prononse "i" pou il; li pou "li" la-a tou on mounn k'ap marke drwe chache kote ki gen plus avantaj pou sav bay lanng-lan plus spesifisite, evideman ou ke konprwann yon mounn ki pa janmen (janm) prwan tan observe sa oben enteroje tet'li sou sa, prwal plus gen entansion minore sa , me epourtan sa tini on lo avantaj pou ekritu optimonm a lanng-lan, se pou sa mon ka parle di etud egzostif pou on lanng ekrit bidjoul kondjonm, kant menm si oral-la ke denpann a chwa chack grenn mounn selon jan yo prefere, selon abitudman a-yo .

2

"mwen m' pa ladan" "m'"se on form kontrakte "mwen , mon pa ladan l "

"mon"-an ka paret bizar pou on mounn ki pa konnet litteratu kreyol
me apre davwe ou finn fe jefo etudie letteratu ansien yan tout mounn ke trouve y akseptab.

mon : m' (haiti) man (martinique ) mon ( dominique, seychelle) mo ( guyane , maurice,
kidonk i toutafetman akseptab pou nou ekri "mon" konm pronon suje kant memsi se on prononsiasion istorik i rete.

3

kreyol-la tou, i kapab paret bizar nan o moman kot on mounn ap chache enklu keck konpozan ki neseser pou konstru on tex me ki pa abituel ki pa nan abitud mounn lakou rejion kot i ka viv la , me es sa se on rezon pou nou pa chache enklu yo, enpi explike yo , ba tou mounn kant menm si nou bien konnen , se pa tout mounn k'ap aksepte yo ?

evidaman enduljans-lan ka bon sou on pan , me i kapab pa ka ede nou all chache konnet plus sou lanng'nou-an ki tini on chay riches k'anpil nan lan nou iniore - mwenmenm konpri ladan l tou

tout fwa tou, mon panse fok mounn k'ap ekri kreyol eseye an tout jan yo kapab ek yo konnen pou yo permet pi bon reprezantasion possib a lanng-lan reprezantasion larj ki pou enklu tout tip variete fok nou pa gen pies wont asou kestion sila-a ; fok nou pa bliye moutre yo, kant menm si yo minorite fok nou pa fe konmsi yo pa egziste poutet yo pa finn two prezan nan abitud aktuel 'nou.
Nou vle pou kreyol kontinue avanse douvan , douvan net epi tout grenn zo a-y san i pa gare yonn pies ! Sa pou kapab fet si nou tout vle kolabore sou sa, temet konk ki kote ou se mounn.


zot ava pardonnen mwen pou aksan grav-la ki pa prezan , enpi pou prezantasion-an ki fet on jan two vit
tchenbe red
KENN
kounta
Moderator
Moderator
Messages : 75
Inscription : lundi 19 février 2007 03:50
Localisation : Lakarayib

Kréyòl Bazilèktal/Akrolèktal

Message par kounta »

Divèsité bon, varyété bon. Matinik pou di "Cheval" (fransé), ou ni plizyè mannyè. Dan linò, yo ka di "chival" dan lisid ou ka tann "chouval". Atyèlman, kon tout moun ka alé-vini nan péyi -a, ou ka tann swa "chival", swa"chouval" toupatou. Man tann moun ka di tou: "Chèval". Ayiti yo ka di "Chwal".
Tout mannyè di ""cheval" an kréyòl bon, tout bon. Si moun ka fè diksyonnè, fo mété tout mannyè di an mo, yo tout bon. Sa ka konté sé grafi-a, mannyè byen matjé lang-lan.
Mwen wè Granpapoo ka matjé kréyòl matinitjé kon Ayisyen. Sa bon davwè i ka rèspèkté an grafi ka egzisté.

Dan linò Matnik, pou di " les gens parlent' , yo ka di " moun-lan ka palé" alòski nan dòt koté yo ka di " moun-lan ka palé". Gwadloup yo ka di : "Sé moun-la ka palé".
Adan an menm dyalèkt kréyòl , ou ni plizyè varyasyon. Sa ka ègzisté toupatou. lè ou tann moun ka palé ou pé sav la yo sòti, ou pé sav ki péyi yo, menn ki koté nan péyi-tala yo sòti.
Mizyanmizi épi bokantaj lang, épi vwayaj, sa pli rèd padavwè lang -lan ka migannen ( mélanjé).
-I ni kréyòl "bazilèktal", ki sé kréyòl lakanpay, kréyòl vyé nèg, kréyòl antanlontan.
-I ni kréyòl "akrolèktal", ki sé kréyòl moun lavil, moun ki ka palé plis fransé ki kréyòl, moun ki viv dèwò.
-I ni kréyòl "nèf" ki sé kréyòl épi mo anglé, mo kréyòl Lajamayik (raga, régé), kréyòl sé jenn moun-lan, kréyòl lajénès. An fransé , yo ka palé di "argot", langue "familière", "verlan"....

Touléjou ni monèf ka vini nan lang-lan, touléjou ni monèf ( néoloji) ka fè lang-lan évolyé davwè tou alantou nou ka chanjé. Chak jou lang-lan ka lésé bazilèktal-la pou alé jwenn nèf-la davwè nou ka palé plizanpli fransé oben anglé é mwens kréyòl. Lang-lan ka mofwazé ( métamòwfozé).
Tout divèsité, tout varyété, tout évolisyon lang-lan pou parèt nan lèksik, glosè oben diksyonnè.
Sé pou sa diksyonnè fransé kon "Larousse" ka sòti chak lanné an nouvo édisyon.
Lang-lan pa ka rété dwèt pitjèt tankon an stati doubout san boujé!

Sé moun ka palé lang-lan ka validé lang-lan, kivédi sé sé moun ka sèvi lang-lan ki ké fè si an monèf (néoloji) ké rété nan lang-lan. Ou pé pa envanté mo épi di tout moun sé kon sa pou sa palé. Ou pé pa fè an diksyonnè monèf é fòsé moun palé kon ou lé!
Lang -lan ka viv épi moun ka palé'y. Lang-lan pa ka pran nésans nan laboratwa men i ka pran nésans nan bouch moun ka sèvi'y. Si pèp-la adopté an mo, mo-tala menm si i fransé, menm si i anglé, lè i kréyòlizé, i ka vini an mo kréyòl. Sa konsa é pa andòt mannyè!

An lang ka transfowmé, chanjé, amélyoré, dévlopé. Nou pé séyé suiv bazilèktal-la pou rété kan lansyen tan oben palé kon gran moun, men ès nou ka palé ankò kon moun lanné 1800, 1900, ..........?
Mwen menm mwen enmen sèvi vyé mo kréyòl davwa mwen enmmen tann oben matjé sé mo tala.
Chabin-Zyé-Klè
5 Posts
5 Posts
Messages : 7
Inscription : lundi 25 février 2008 16:02

Re: Forum Problem

Message par Chabin-Zyé-Klè »

>Touléjou ni monèf ka vini nan lang-lan, touléjou ni monèf ( néoloji) ka fè lang-lan évolyé davwè tou alantou nou ka chanjé. Chak jou lang-lan ka lésé bazilèktal-la pou alé jwenn nèf-la davwè nou ka palé plizanpli fransé oben anglé é mwens kréyòl. Lang-lan ka mofwazé ( métamòwfozé).

Man dakò épi sa ou ka di la. Kréyòl sé an lang mwen enmé, é man fè lékòl pou aprann matjé'y. lang tala sé an lang ki vivan, ki ka chanjé, épi divini sa nou ka fè di'y!!
Man pa ka konprann sé moun-lan ki pa lé aprann matjé'y, é ki lé mété'y kon yo lé, rèspé ba kilti nou, pa ni rézon ou rèspèkté ta lézòt é pa taw-la.
Répondre