An kijan lanng ekrit-la ava sav swife bann feblès a lanng-la
Publié : lundi 13 août 2007 22:24
An kijan lanng ekrit-la ava sav swife bann feblès a lanng-lan oral-la , mi yonn nan lan bann kestion mon ka krwè anpil mounn finn ja ka mande tèt 'yo , kanmenmsi se pa nesesèrman pou pote on rèpons nou sav kalifie konm egzostif dayè tou kisa ki ko finn ka pretann i finn obtini egzostivite y lè se asou devlopman a lanng kreyol nou ka parle , tout mounn ki finn gen on konnesans reyèl asou situasion a lanng kreyol finn kapab konprwann an pou tan atô se plus on travay a konstruksion k'ape fèt pase on travay a redacksion , fôck nou pa kache sa bay ba piès mounn e se lè on mounn kapab ka o konnesans a sa i ava kapab prwan bon grenn desizion eklere asou kijan limenm i kapab ede ak konbitans a-y nan travay moutre pou sav moute ki ka fèt antan atô .
Gen on reyalite akilakièl nou pa prwen drwe iniore si nou espere toudbon ka vwè on standardizasion reyèl finn bay ba bô lanng nou-an, se reyalite feblès reyèl a lanng kreyol-la o prezan kot nou ye ya , lè mon ka di feblès reyèl mon pa parle asou bann prejuje negatif ki finn tabli kôyo sou lanng kreyol-la denpi nanninnannan, yon mounn pa bouzwen finn on lanngannis ackonpli pou i sav konprwann èk imajine k'acktuelman se annik sou inyorans bann prejuje negatif sila-a te kapab jwenn branken a-y , me kanmenm mounn ki vle fè on travay serie an lanng kreyol p'aprwal sav kenpe kôyo pou yo pa egzamine siantifickman feblès reyèl a lanng kreyol kit se pou ann o konmunikasion kit se pou ann o exprimasion , kit se pou ann o explickasion , kit se pou ann o ekritizasion.
Travay sila-a i denja finn koumanse ka fèt , se tout mounn nèt ki ja koumanse ka konbite ladan l, denpi mounn-lan finn rale stilo a-y pou i ekri on biten i p'ape sav pa ka enteroje tet'li asou lojick a fonksionnman lanng kreyol e sa annik pou davwè on skriven p'aprway janmen sav acksepte utilize on materièl si i pa finn tini va pou rann li miyô pase jan i te ye ya , e se pou tout bann rezon sila-a mon krwè antan atô feblès a lanng kreyol nan konmunikasion finn vinn totalman diferan a sa i te ye nan tan 20 ôben 30 lanne ann ariè e sa se annik gras a lo bann travay mounn k'ap ekri an lanng-lan te finn kapab fè ba nou
M'ap konklu nan an di antan atô nou ye la-a; se tout mounn k'ap ekri ki gen konm responsabilite pou yo ameliore rabonni kalite a lanng nou-an , zôt tout bien konnen an kijan lanng sila-a te konn prwan anra bann prejuje èk inyorans , me ki erezman pa janmen te sav kyenbe piès koreyans lojick , malerezman anpil nan lan nou k'ata an lanmou ak lanng kreyol ret nan kyenbe kèck nan bann prejuje sila-a se kapab sa tou ki ka fè kèck grenn lan nou krwè : ekri kreyol nenpôrt kijan se on bagaj k'ackseptab , parle kreyol nenpôrt kijan se pn biten k'ackseptab , inyore bann richès a kreyol bann rejion kit nan nô kit nan sud se on bagaj k'ackseptab , fè konmsi chack Il kot kreyol ka parle se on kreyol diferan annik ackoz gen mounn ki pa prwe pou fè piès jefô aprwannisaj . tout sa se bann prwent a feblès reyèl devlopman a lanng-lan
vroye kèck konmantè lè ou finn lu
ap , ape : être en train de
biten , bagaj , bagay : chose
fini : finir
finn : a ou est
konn : avoir l'habitude de
kot: ou
kote : endroit
piès : nul , aucun
sav : pouvoir
Gen on reyalite akilakièl nou pa prwen drwe iniore si nou espere toudbon ka vwè on standardizasion reyèl finn bay ba bô lanng nou-an, se reyalite feblès reyèl a lanng kreyol-la o prezan kot nou ye ya , lè mon ka di feblès reyèl mon pa parle asou bann prejuje negatif ki finn tabli kôyo sou lanng kreyol-la denpi nanninnannan, yon mounn pa bouzwen finn on lanngannis ackonpli pou i sav konprwann èk imajine k'acktuelman se annik sou inyorans bann prejuje negatif sila-a te kapab jwenn branken a-y , me kanmenm mounn ki vle fè on travay serie an lanng kreyol p'aprwal sav kenpe kôyo pou yo pa egzamine siantifickman feblès reyèl a lanng kreyol kit se pou ann o konmunikasion kit se pou ann o exprimasion , kit se pou ann o explickasion , kit se pou ann o ekritizasion.
Travay sila-a i denja finn koumanse ka fèt , se tout mounn nèt ki ja koumanse ka konbite ladan l, denpi mounn-lan finn rale stilo a-y pou i ekri on biten i p'ape sav pa ka enteroje tet'li asou lojick a fonksionnman lanng kreyol e sa annik pou davwè on skriven p'aprway janmen sav acksepte utilize on materièl si i pa finn tini va pou rann li miyô pase jan i te ye ya , e se pou tout bann rezon sila-a mon krwè antan atô feblès a lanng kreyol nan konmunikasion finn vinn totalman diferan a sa i te ye nan tan 20 ôben 30 lanne ann ariè e sa se annik gras a lo bann travay mounn k'ap ekri an lanng-lan te finn kapab fè ba nou
M'ap konklu nan an di antan atô nou ye la-a; se tout mounn k'ap ekri ki gen konm responsabilite pou yo ameliore rabonni kalite a lanng nou-an , zôt tout bien konnen an kijan lanng sila-a te konn prwan anra bann prejuje èk inyorans , me ki erezman pa janmen te sav kyenbe piès koreyans lojick , malerezman anpil nan lan nou k'ata an lanmou ak lanng kreyol ret nan kyenbe kèck nan bann prejuje sila-a se kapab sa tou ki ka fè kèck grenn lan nou krwè : ekri kreyol nenpôrt kijan se on bagaj k'ackseptab , parle kreyol nenpôrt kijan se pn biten k'ackseptab , inyore bann richès a kreyol bann rejion kit nan nô kit nan sud se on bagaj k'ackseptab , fè konmsi chack Il kot kreyol ka parle se on kreyol diferan annik ackoz gen mounn ki pa prwe pou fè piès jefô aprwannisaj . tout sa se bann prwent a feblès reyèl devlopman a lanng-lan
vroye kèck konmantè lè ou finn lu
ap , ape : être en train de
biten , bagaj , bagay : chose
fini : finir
finn : a ou est
konn : avoir l'habitude de
kot: ou
kote : endroit
piès : nul , aucun
sav : pouvoir