bonjou
Mwen pa blyié bwèt-a-mo a. Nou rivé lèt K. Man ni bwèt-a-mo Pinalie. Lè mwen li an mo mwen pa konnèt, sa vré, sa pa fasil , davré chaché an mo kreol adan'y, ???!!!!!. Pou endé zot, sa nou pé fè? primié nou pé li sa ki ni atjelman epi ba zot an mo nou touvé.
mwen rété sent lis. Roger Ebion mèt lékol kréyol ni 20 moun pou palé kréyol a.
Sanmdi 2 avril 2005 adan bilbyotek nou kay palé épi tèrèz leoten . Mwen ni an liv tèrèz "Tré la divini"
Moun adan bann sè tout métro. Ni yonn fanm pami dot mary'y sè matnikè. 4 boug , yonn ni an fanm matnikèz.
fanm ki ni nonm matniké ka konprann kréol a bien, men primiè fwa yo séyé palé kréyol a, mari'y pété ri kon an kagou. Vwalatilpa fanm tala po ko palé kréyol anko.
Men zanmi mwen (nou menm laj) di: Nou pé pa matjé kréyol a sè pa an lang . Nou pa dako épi GEREC.
Mwen palé épi moun . Zanmi di mwen sa pa bon palé primié kréyol épi moun nou pa konnet. Mwen touvé yonn _dé ki té réponn fwansé. Mwen isi-a dépi 4 lanné.
fo kouté pou tann, fo tann pou konprann,
fo konprann pou palé
jean zandoli
sè an lanmen ka lavé lot
-
- 20 Posts
- Messages : 29
- Inscription : jeudi 16 septembre 2004 01:27
- Localisation : sainte luce
sè an lanmen ka lavé lot
Fo kouté pou tann, f tann pou konprann, fo konprann pou palé
Mon bien kontan ka lu sa ou finn marke ya , sa raple mwen kèck grenn nan bann atitud mounn ki pi gran pase lanne lo bann 1950 te konn genyen asou kreyòl-la me ki atò pa près la ankò piès.
Sa mon plus ka remarke acktuèlman atò nan konmunote haitien-an k'ape viv ò se o Canada, ò se o united state èk nonn bliye tou lòss mon te ka viv ann atè haiti se : annik èt tout mounn te ka bien fièr ka parle kreyòl kanmenmsi mal èrezman kreyòl'nou-an pa finn on kreyòl swannie èk mon pa sav bliye di tou : i mal èrezman pa ka suspann gare bon jan mo prwòp a-y , bon jan son prwòp a-y, me kanmenm a sa tout mounn nèt ka fièr lè y'ape parle y . Mon pa konnen an kijan sa ye ann atè a martinique ni an kijan sa ye ann atè a guadeloupe, sainte-lucie , dominick , grenade epi tout lòt kote , me mon rèt bien ka konstate èten gen anpil travay ki ka fèt pou raprwoche nou yonn èk lot kidonk se pou nou tout konbite ( participer ) pou bay lanng nou dinyite a-y ansanm ak tout kapabilite a-y nan on kreyòl yonnifie e no pa nan on kreyol divizifie ki pe ke tini piès kyennabilite , fòck nou ka panse ak sa enpi pa bliye sa.
Rèt tou, sou sa nou temèt konnen èt se moutraj a lanng kreyol-la ba tout mounn k'ava fè nou ganny aprwesie y pou prwòp sa li ye toudbon , se pa fòt ba piès grenn mounn si i pa finn kapab ka aprwesie on lanng acki yo pa te janmen prwan tan moutre y , se nou tout ki pou ankouraje yonnite a lanng'nou-an epi moutrayaj a on lanng kyennant ( soutenue) k'ava pèrmèt ba tout bann kreyolofonn ka konmunike epi broukante ( échanger) lide an bon kreyòl
Konsa n'ava finn sav prwan di: gèt ( observer ) an kijan on men te sav lave on lòt ben bien!
Sa mon plus ka remarke acktuèlman atò nan konmunote haitien-an k'ape viv ò se o Canada, ò se o united state èk nonn bliye tou lòss mon te ka viv ann atè haiti se : annik èt tout mounn te ka bien fièr ka parle kreyòl kanmenmsi mal èrezman kreyòl'nou-an pa finn on kreyòl swannie èk mon pa sav bliye di tou : i mal èrezman pa ka suspann gare bon jan mo prwòp a-y , bon jan son prwòp a-y, me kanmenm a sa tout mounn nèt ka fièr lè y'ape parle y . Mon pa konnen an kijan sa ye ann atè a martinique ni an kijan sa ye ann atè a guadeloupe, sainte-lucie , dominick , grenade epi tout lòt kote , me mon rèt bien ka konstate èten gen anpil travay ki ka fèt pou raprwoche nou yonn èk lot kidonk se pou nou tout konbite ( participer ) pou bay lanng nou dinyite a-y ansanm ak tout kapabilite a-y nan on kreyòl yonnifie e no pa nan on kreyol divizifie ki pe ke tini piès kyennabilite , fòck nou ka panse ak sa enpi pa bliye sa.
Rèt tou, sou sa nou temèt konnen èt se moutraj a lanng kreyol-la ba tout mounn k'ava fè nou ganny aprwesie y pou prwòp sa li ye toudbon , se pa fòt ba piès grenn mounn si i pa finn kapab ka aprwesie on lanng acki yo pa te janmen prwan tan moutre y , se nou tout ki pou ankouraje yonnite a lanng'nou-an epi moutrayaj a on lanng kyennant ( soutenue) k'ava pèrmèt ba tout bann kreyolofonn ka konmunike epi broukante ( échanger) lide an bon kreyòl
Konsa n'ava finn sav prwan di: gèt ( observer ) an kijan on men te sav lave on lòt ben bien!
KENN