Enpack a sinema an lanng kreyòl adan a kultu-a
Publié : lundi 18 juin 2007 19:52
Enben, plus pase 110 lanne apre envansion a mèrvey sila-a nou ka rele sinema-a finn vonne , alèkile na prwen yon mounn ki pou ka di : mon poko jen vwè on film ki te filme an kreyòl !
A pa pou di tou èt, nou finn ganny chans ka vwè mèzi prwoducksion ki finn fèt an kreyòl , dayè mwenmenm, mon pa finn ko ganny chans ka vwè on film guadelopéen ni ata yonn ki sot atè guyane , mon pa bouzwen di zòt kantapou bann sa ki finn ganny kreye atè bann zil a osean indien-an !
kestion mon ka mande tèt'mwen atò, se kilès tip enpack kèck film ki ja finn filme an kreyòl finn genyen sou kultu-a ?
Ès sa finn gen on enpack ki mezurab ?
Ès nou manke prwoducksion an lanng kreyòl ?
Kisa nou t'ava kapab fè pou kenbe èk tou pou ka fè prwoduksion film an kreyòl ganny plus djò ?
Èp la-a pou nou boute se kilè n'ava koumanse ka panse filme on film kot n'ava sav reuni tout diversite a lanng nou-an, an nan an on jan optimòm ?
Kot n'ava utilize kreyòl pou ka koze tout bèl kalite biten: miganne tradision èvè sonnman a tanbou , sonnman a tchatcha ( maracas) . sa ja finn ka on tchalennj ki finn ka douvan pie a prwoduktè la-yo .
Annou demoutre èt nou kapab utilize y nan on manniè gran nès, bidjoul , kondjonm, e non pa annikman: pou ka joure pou ka di betiz ò sinon pou ka fè djendjen ka fè bouloukou.
zòt tout vroye kèck konmantè asou sujè-a
annik (anni) : simplement
kot , kote : où
èp : voila
kondjonm : convenable
rele : appeler
ka : être à
kapab : pouvoir , être capable de
an nan an : de par
an : de , en
on , yon , ounn , enn : un
yonn : un seul
younn : quelqu'un , une personne , on
a : de , du ( possessif ) (nord d'haiti , guadeloupe et nord de la dominick )
na prwen : il n 'y pas ( en haiti et à l'île de la reunion)
na : avoir
ganny : obtenir
gen : avoir ( haiti , guyane , louisiane )
vidjò , djò : vigueur
A pa pou di tou èt, nou finn ganny chans ka vwè mèzi prwoducksion ki finn fèt an kreyòl , dayè mwenmenm, mon pa finn ko ganny chans ka vwè on film guadelopéen ni ata yonn ki sot atè guyane , mon pa bouzwen di zòt kantapou bann sa ki finn ganny kreye atè bann zil a osean indien-an !
kestion mon ka mande tèt'mwen atò, se kilès tip enpack kèck film ki ja finn filme an kreyòl finn genyen sou kultu-a ?
Ès sa finn gen on enpack ki mezurab ?
Ès nou manke prwoducksion an lanng kreyòl ?
Kisa nou t'ava kapab fè pou kenbe èk tou pou ka fè prwoduksion film an kreyòl ganny plus djò ?
Èp la-a pou nou boute se kilè n'ava koumanse ka panse filme on film kot n'ava sav reuni tout diversite a lanng nou-an, an nan an on jan optimòm ?
Kot n'ava utilize kreyòl pou ka koze tout bèl kalite biten: miganne tradision èvè sonnman a tanbou , sonnman a tchatcha ( maracas) . sa ja finn ka on tchalennj ki finn ka douvan pie a prwoduktè la-yo .
Annou demoutre èt nou kapab utilize y nan on manniè gran nès, bidjoul , kondjonm, e non pa annikman: pou ka joure pou ka di betiz ò sinon pou ka fè djendjen ka fè bouloukou.
zòt tout vroye kèck konmantè asou sujè-a
annik (anni) : simplement
kot , kote : où
èp : voila
kondjonm : convenable
rele : appeler
ka : être à
kapab : pouvoir , être capable de
an nan an : de par
an : de , en
on , yon , ounn , enn : un
yonn : un seul
younn : quelqu'un , une personne , on
a : de , du ( possessif ) (nord d'haiti , guadeloupe et nord de la dominick )
na prwen : il n 'y pas ( en haiti et à l'île de la reunion)
na : avoir
ganny : obtenir
gen : avoir ( haiti , guyane , louisiane )
vidjò , djò : vigueur