Deklarasyon Dwa Inivèsèl dwa moun
Publié : mercredi 10 novembre 2010 16:25
Deklarasyon dwa ininvèsèl dwa moun
Vèsyon nimero 2
Anbasad Kanada, Fon Kanadyen Pòtoprens
Koudmen nan teknik : Wilfrid Dalzon(CFET)
Konsiltan Odyovizyèl: Frantz Ewald
Desen: Bernard Kénol
Kolaboratè: Bernard Kénol, Paul Denis
Test: zòn andeyò tankou Tomasik, BòkBanik, Lopòs, SenRafayèl, Twou zonbi epi Kay Jakmèl
Imprimerie Le Natal S.A. Mai 1993
Deklarasyon dwa moun
Atik 1
Tout moun sou tè a fèt tou lib. Tout gen menm valè( nan je lasosyete), tout moun gen menm dwa devan Lalwa. Tout moun fèt ak yon bonsans, tout fèt ak yon konsyans epi youn fèt pou trete lòt tankou frè ak sè.
Atik 2
Chak moun sou tè a fèt pou kapab benefisye libète ak dwa ki pwoklame nan deklarason sila a, san okenn differans, tankou diferans ki chita sour as, sou koulè po, sou si se fanm oswa si se gason. Pa fèt pou gen okenn ki chita ni sou lang, ni sou relijion, ni sou opinion politik, oswa lòt fason de moun panse. Pa dwe gen diferans ki chita sou nasyonalite moun, klas sosyal yo, riches yo, kondisyon paran yo te fè yo ni sou okenn lòt rezonman nan jan sa a.
Pa fèt pou gen okenn diferans non plis, ki gen rapò ni ak sitiyasyon politik, ni ak kalite relasyon diplomatik ki egziste ant peyi kote moun nan ye a ak peyi kote moun nan soti a, kit se yon peyi ki gran moun lakay li oswa ki ta gen kèk règleman ki limite pouvwa l pou pran desizyon poukont li.
Atik 3
Se dwa chak moun pou l chache mwayen pou konsève lavi li, konsève libète l epi pwoteje tèt li.
Pèsonn pa gen dwa fè okenn moun tounen esklav ni fòse okenn moun fè yon travay. Pa fèt pou gen ni esklavaj, ni komès esklav, kèlkeswa jan y ap fèt la.
Yo gen gen dwa bat okenn moun, ni fè li pase mizè, ni fè li sibi lòt kalite soufrans pou fè li pèdi kontwòl li oswa fè li sispann konsidere tèt li kòm moun, fè li tounen zonbi.
Lalwa
Atik 6
Chak moun gen yon seri dwa lalwa ba li. Dwa sila yo fèt pou respekte toupatou sou tè a.
Atik 7
Tout moun egalego devan lalwa. Lalwa fèt pou bay tout moun menm pwoteksyon, san paspouki.
Lalwa fèt pou peoteje tout moun menm jan, kont tout prjije ki depaman ak deklarasyon sa a epi kont tout ajisteman ki ka kreye kalite prejije sa yo tou.
Atik 8
Se dwa tout moun pou otorite lajistis nan peyi kote y ap viv la, ba yo bon jan konkou pou anpeche yo viktim move zak ki dozado ak dwa konsitisyon oswa lalwa peyi a ba yo. Dwa sa yo pesonn pa sipoze wete nan men yo.
Atik 9
Yo pa gen dwa rete konsa pou yo arête yon moun, ni pou yo fèmen li nan prizon ni pou yo akzile li san kòz
Atik 10
Se dwa chak moun ki parèt devan lajistis, pou yo tande kòz li menm jan ak pa tout lòt moun. Kòz chak moun fèt pou jije klè, san paspouki, devan yon tribinal kip a nan patipri. Se tribinal sa a ki pou fè jijman sou dwa ak responsabilite moun nan. Se tribinal la tou ki pou deside si lalwa rekonèt te gen rezon pou yo mennen moun nan devan lajistis.
Atik
Nenpòt ki moun yo ta akize pou move zak, yo dwe konsidere moun nan inosan, jiskaske lalwa vini rekonèt li kòm koupab, oubyen apre yo fin tande kòz la nan yon tribinal piblik. Tribinal sa a dwe bay moun nan tout mwayen pou li defann tèt li.
Y opa fèt pou kondane okenn moun poutèt li te aji yon fason kip a bon si, lè moun nan tap aji a pat ko gen okenn lwa nan peyi a, ni okenn lwa entènasyonal ki te ko deklare moun nan pa gen dwa aji fason sa a. Menm jan a tou, y opa gen dwa bay okenn moun yon kondanasyon ki pi gwo pase sa lwa te fikse pou move zak la, lè moun nan tap fè zak sa a.
Atik 12
Pèsonn pa fèt pou fouye nan lavi prive okenn lòt moun, nan zafè fanmi li, ni nan sa k ap pase andedan lakay li. Pèsonn pa gen dwa fouye nan lèt yon lòt moun ekri oswa lèt li resevwa, ni fè anyen ki ka dezonore moun nan oswa fè li pèdi repitasyon l. Chak moun gen dwa pou lalwa ba li pwoteksyon kont zak fouyapòt ak medizan-malpalan sa yo.
Atik 13
Chak moun gen dwa pou li sikile lib epi pou li chwazi ki bò li vle abite nan peyi kote lap viv la
Nenpòt ki moun fèt pou gen dwa pati kite nenpòt ki peyi, menm si se epyi pa li. Se dwa moun nan pou l retounen nan peyi li lè lide l di l.
Atik 14
Lè gen pèsekisyon, tout moun gen dwa chache refij nan anbasad oswa teritwa yon lòt peyi. Se dwa tout moun pou yo benefisye pwotekson sa a
Dwa sa a pa valab si y ap pousuiv moun nan pou yon krim lalwa kondane, oswa pou kèk ajisteman kip a ale nen menm sans ak entansyon epi ak prensip nasyonzini yo.
Atik 15
Se dwa chak kretyen-vivan pou li gen yon nasyonalite.
Pèsonn pa ka wete nasyonalite yon moun nan men li, ni retire dwa moun nan pou li chanje nasyonalite l.
Atik 16
Depi yon gason ak yon fi majè, kelkeswa ras yo, nasyonalite yo oswa relijion yo, yo gen dwa marye epi fonde yon fanmi. De moun say o toujou egalego tout tan yo ansanm epi menm lè y a kite
Mariaj la pa sa fèt san se pa ak konsantman 2 moun ki pral marye yo
Mariaj se asosyasyon ki pi konsekan nan je lasosyete. Li fèt pou benefisye peoteksyon lasosyete ak leta
Atik 17
Se dwa chak moun pou li genyen yon byen, swa poukont li swan an tèt ansanm ak lòt moun.
Pèsonn pa ka rete konsa pou l deside wete byen yon moun nan men l
Atik 18
Se dwa chak moun pou l gen fason panse pa li, konviksyon ak relijion lide l di l. Ak dwa sa a, chak moun sipoze lib chanje relijion jan li vle, ak konviksyon li tou. Chak moun lib fè antrenman, fè pratik, fè, fè sèvis ak seremoni pou manifeste relijion oswa kwnayans li. Li sanse lib fè tout bagay sa yo, swa poukont li swa nan yon gwoup, kit se an piblik, kit se yon kote apa
Atik 19
Se dwa chak moun pou li gen fason panse pa li. Epi pou li gen dwa lapawòl. Sa vle di tou, dwa pou pesonn pa ba li peoblèm poutèt jan li panse, dwa pou li ka sèvi ak nenpòt kalite mwayen pou li mache chache, aksepte, oswa resevwa enfòmasyon epi simaye yo tribò-babò, ak tout kalite lide
Atik 20
Tout moun lib fè reyinyon epi patisipe nan asosyasyon san zam
Yo pa gen dwa oblije pèsonn vini manm okenn asosyasyon
Atik 21
Tout moun gen dwa patisipe nan direksyon zafè piblik peyi li. Gen de fason moun nan ka patisipe: swa li chèche natre li menm menm nan yon administrasyon Leta, swa li patisi^pen an yon eleksyon lib, pou chwazi moun ki pou dirije nan non li.
Atik 22
Se dwa chak moun, kòm manm nan sosyete a, pou Leta ba li garanti sekirite sosyal, sa vle di, mwayen pou li satisfè tout bezwen ekonomik, sosyal ak kiltirel ki endispansab pou li pa pèdi diyite li kòm moun epi pou li devlope pèsonalite li alèz. Demach pou jwenn sekirite sosyal sa a gen dwa fèt avèk konkou ajans ki tabli nan yon peyi oswa avèk konkou kèk ajans entènasyonal, selon fòm òganizasyon ak mwayen chak peyi
Atik 23
Chak moun gen dwa travay, dwa pou li deside ki travay li vle fè osinon li pa vle fè. Se dwa li pou li travay nan bon kondisyon ki pa kont enterè li epi ki pwoteje li.
Se dwa tout moun kif è menm kalite ak menm kantite travay, pou yo touche menm valè lajan, san paspouki
Se dwa chak moun kap travay pou li touche apwentman ki koresponn ak travay li ap fè a. Li fèt pou touche dekwa pou li menm ak tout fanmi li ka mennen yon vi respektab. Chak fwa gen psoibilite yo fèt pou ta mete anplis tout lòt mwayen pwoteksyon sosyal ki genyen sou apwentman sa a
Tout moun gen dwa fè kolonn ak lòt moun pou fonde sendika oswa antre nan sendika ki la déjà pou defann enterè yo
Atik 24
Tout moun gen dwa pran repo epi jwenn tan pou li amize li. Se dwa moun nan pou li pa travay depase limite pi pou li gen peryòd konje peye si li se yon anplwaye
Atik 25
Se dwa chak moun pou li genyen ase mwayen pou li bay tèt li ak fanmi li tout kalite swen nesesè tankou manje, rad, lojman, swen medikal ak tout lòt sèvis sosyal ki nesesè. Se dwa chak moun pou li gen yon apui pou ka maladi, domaj, lanmò mari oswa lanmò madanm, vyeyès, nenpòt lòt ka oswa sikonstans kalamite ki ta vin fè moun nan pèdi mwayen li te genyen pou li viv
Se dwa fi kap akouche ak ti bebe nan kouchèt pou yo jwenn asistans ak pwoteksyon espesyal. Tout timoun, pitit lejitim kou pitit deyò, fèt pou benefisye menm pwoteksyon an.
Atik 26
Se dwa tout moun pou li al lekòl. Lekòl Leta fèt pou gratis sitou lekòl elemantè ak lekòl fondamantal. Lekòl elemantè fèt pou obligatwa. Lekòl teknik ak lekòl peofesyonel fèt pou alapòte tout moun. Epi posibilite antre nan inivèsite ta dwe egziste pou tout moun, selon kapasite edtid yo
Edikasyon fèt pou vize devlopman pèsonel moun epi ranfòse respè dwa moun ak libèt ki endispansab yo. Li fèt pou fasilite antant, tolerans ak zanmitay fleri nan mitan tout peyi, tout kalite ras moun tout kalite relijion. Edikasyon fèt pou ede Nasyonzini travay pou mentni lapè sou tè a.
Manman ak papa premye moun ki gen dwa desisde ki kalite edikasyon yo ta renmen pitit yo resevwa.
Atik 27
Se dwa chak moun pou li deside patisipe nan aktivite kiltirel kominote a, jwi nan sa atis ak atizan ka ofri. Se benefisye tou nan avantaj aktivite sa yo pote
Chak moun gen dwa defann enterè lalwa rekonèt li genyen ak lòt avantaj vizib ki sòti nan nenpòt ki aktivite lasyans osisnon travay atis ak entèleksyèl kap ekri liv
Atik 28
Se dwa chak moun pou li fè presyon sou lasosyete, ni nan peyi li, ni nan lòt peyi, pou lasosyete ranje zafè yo yon fason, dekwa pou dwa ak libète y ap pale nan deklarasyon dwa moun sa a, ka reyalize tout bon vre
Atik 29
Chak kretyen vivan genyen yon seri obligasyon anvè kominote l ap viv la. Paske kominote a se sèl kote li kapab alèz pou li devlope pèsonalite li tout bon vre
Lè yon mou nap egzèse dwa ak libète li, li pa fèt pou gen lòt limit pase sa lalwa fikse, pou anpeche moun nan pilonnen dwa lòt moun epi pou fè li obeyi tout prensip ki la pou fè respekte lalwa, respekte lòd piblik epi respekte byennèz lòt moun nan yon sosyete kote yo pratike demokrasi
Kelkeswa sikonstans ki ta prezante, dwa ak libète sa y opa ka sèvi pou fè anyen ki nan dezakò ak vizyon epi ak prensip naysonzini yo
Atik 30
Pa gen yonn nan dispozisyon ki nan deklarasyon sa a, yo ka bay yon sans ki pou ta otorize yon nasyon, yon gwoup moun, oswa yon endividi menenn yon aktivite oswa komèt yon zak kap chèche detwi dwa ak libète ki nan deklarasyon sila a.
Edner Saint Amour
Edner Saint Amour
Vèsyon nimero 2
Anbasad Kanada, Fon Kanadyen Pòtoprens
Koudmen nan teknik : Wilfrid Dalzon(CFET)
Konsiltan Odyovizyèl: Frantz Ewald
Desen: Bernard Kénol
Kolaboratè: Bernard Kénol, Paul Denis
Test: zòn andeyò tankou Tomasik, BòkBanik, Lopòs, SenRafayèl, Twou zonbi epi Kay Jakmèl
Imprimerie Le Natal S.A. Mai 1993
Deklarasyon dwa moun
Atik 1
Tout moun sou tè a fèt tou lib. Tout gen menm valè( nan je lasosyete), tout moun gen menm dwa devan Lalwa. Tout moun fèt ak yon bonsans, tout fèt ak yon konsyans epi youn fèt pou trete lòt tankou frè ak sè.
Atik 2
Chak moun sou tè a fèt pou kapab benefisye libète ak dwa ki pwoklame nan deklarason sila a, san okenn differans, tankou diferans ki chita sour as, sou koulè po, sou si se fanm oswa si se gason. Pa fèt pou gen okenn ki chita ni sou lang, ni sou relijion, ni sou opinion politik, oswa lòt fason de moun panse. Pa dwe gen diferans ki chita sou nasyonalite moun, klas sosyal yo, riches yo, kondisyon paran yo te fè yo ni sou okenn lòt rezonman nan jan sa a.
Pa fèt pou gen okenn diferans non plis, ki gen rapò ni ak sitiyasyon politik, ni ak kalite relasyon diplomatik ki egziste ant peyi kote moun nan ye a ak peyi kote moun nan soti a, kit se yon peyi ki gran moun lakay li oswa ki ta gen kèk règleman ki limite pouvwa l pou pran desizyon poukont li.
Atik 3
Se dwa chak moun pou l chache mwayen pou konsève lavi li, konsève libète l epi pwoteje tèt li.
Pèsonn pa gen dwa fè okenn moun tounen esklav ni fòse okenn moun fè yon travay. Pa fèt pou gen ni esklavaj, ni komès esklav, kèlkeswa jan y ap fèt la.
Yo gen gen dwa bat okenn moun, ni fè li pase mizè, ni fè li sibi lòt kalite soufrans pou fè li pèdi kontwòl li oswa fè li sispann konsidere tèt li kòm moun, fè li tounen zonbi.
Lalwa
Atik 6
Chak moun gen yon seri dwa lalwa ba li. Dwa sila yo fèt pou respekte toupatou sou tè a.
Atik 7
Tout moun egalego devan lalwa. Lalwa fèt pou bay tout moun menm pwoteksyon, san paspouki.
Lalwa fèt pou peoteje tout moun menm jan, kont tout prjije ki depaman ak deklarasyon sa a epi kont tout ajisteman ki ka kreye kalite prejije sa yo tou.
Atik 8
Se dwa tout moun pou otorite lajistis nan peyi kote y ap viv la, ba yo bon jan konkou pou anpeche yo viktim move zak ki dozado ak dwa konsitisyon oswa lalwa peyi a ba yo. Dwa sa yo pesonn pa sipoze wete nan men yo.
Atik 9
Yo pa gen dwa rete konsa pou yo arête yon moun, ni pou yo fèmen li nan prizon ni pou yo akzile li san kòz
Atik 10
Se dwa chak moun ki parèt devan lajistis, pou yo tande kòz li menm jan ak pa tout lòt moun. Kòz chak moun fèt pou jije klè, san paspouki, devan yon tribinal kip a nan patipri. Se tribinal sa a ki pou fè jijman sou dwa ak responsabilite moun nan. Se tribinal la tou ki pou deside si lalwa rekonèt te gen rezon pou yo mennen moun nan devan lajistis.
Atik
Nenpòt ki moun yo ta akize pou move zak, yo dwe konsidere moun nan inosan, jiskaske lalwa vini rekonèt li kòm koupab, oubyen apre yo fin tande kòz la nan yon tribinal piblik. Tribinal sa a dwe bay moun nan tout mwayen pou li defann tèt li.
Y opa fèt pou kondane okenn moun poutèt li te aji yon fason kip a bon si, lè moun nan tap aji a pat ko gen okenn lwa nan peyi a, ni okenn lwa entènasyonal ki te ko deklare moun nan pa gen dwa aji fason sa a. Menm jan a tou, y opa gen dwa bay okenn moun yon kondanasyon ki pi gwo pase sa lwa te fikse pou move zak la, lè moun nan tap fè zak sa a.
Atik 12
Pèsonn pa fèt pou fouye nan lavi prive okenn lòt moun, nan zafè fanmi li, ni nan sa k ap pase andedan lakay li. Pèsonn pa gen dwa fouye nan lèt yon lòt moun ekri oswa lèt li resevwa, ni fè anyen ki ka dezonore moun nan oswa fè li pèdi repitasyon l. Chak moun gen dwa pou lalwa ba li pwoteksyon kont zak fouyapòt ak medizan-malpalan sa yo.
Atik 13
Chak moun gen dwa pou li sikile lib epi pou li chwazi ki bò li vle abite nan peyi kote lap viv la
Nenpòt ki moun fèt pou gen dwa pati kite nenpòt ki peyi, menm si se epyi pa li. Se dwa moun nan pou l retounen nan peyi li lè lide l di l.
Atik 14
Lè gen pèsekisyon, tout moun gen dwa chache refij nan anbasad oswa teritwa yon lòt peyi. Se dwa tout moun pou yo benefisye pwotekson sa a
Dwa sa a pa valab si y ap pousuiv moun nan pou yon krim lalwa kondane, oswa pou kèk ajisteman kip a ale nen menm sans ak entansyon epi ak prensip nasyonzini yo.
Atik 15
Se dwa chak kretyen-vivan pou li gen yon nasyonalite.
Pèsonn pa ka wete nasyonalite yon moun nan men li, ni retire dwa moun nan pou li chanje nasyonalite l.
Atik 16
Depi yon gason ak yon fi majè, kelkeswa ras yo, nasyonalite yo oswa relijion yo, yo gen dwa marye epi fonde yon fanmi. De moun say o toujou egalego tout tan yo ansanm epi menm lè y a kite
Mariaj la pa sa fèt san se pa ak konsantman 2 moun ki pral marye yo
Mariaj se asosyasyon ki pi konsekan nan je lasosyete. Li fèt pou benefisye peoteksyon lasosyete ak leta
Atik 17
Se dwa chak moun pou li genyen yon byen, swa poukont li swan an tèt ansanm ak lòt moun.
Pèsonn pa ka rete konsa pou l deside wete byen yon moun nan men l
Atik 18
Se dwa chak moun pou l gen fason panse pa li, konviksyon ak relijion lide l di l. Ak dwa sa a, chak moun sipoze lib chanje relijion jan li vle, ak konviksyon li tou. Chak moun lib fè antrenman, fè pratik, fè, fè sèvis ak seremoni pou manifeste relijion oswa kwnayans li. Li sanse lib fè tout bagay sa yo, swa poukont li swa nan yon gwoup, kit se an piblik, kit se yon kote apa
Atik 19
Se dwa chak moun pou li gen fason panse pa li. Epi pou li gen dwa lapawòl. Sa vle di tou, dwa pou pesonn pa ba li peoblèm poutèt jan li panse, dwa pou li ka sèvi ak nenpòt kalite mwayen pou li mache chache, aksepte, oswa resevwa enfòmasyon epi simaye yo tribò-babò, ak tout kalite lide
Atik 20
Tout moun lib fè reyinyon epi patisipe nan asosyasyon san zam
Yo pa gen dwa oblije pèsonn vini manm okenn asosyasyon
Atik 21
Tout moun gen dwa patisipe nan direksyon zafè piblik peyi li. Gen de fason moun nan ka patisipe: swa li chèche natre li menm menm nan yon administrasyon Leta, swa li patisi^pen an yon eleksyon lib, pou chwazi moun ki pou dirije nan non li.
Atik 22
Se dwa chak moun, kòm manm nan sosyete a, pou Leta ba li garanti sekirite sosyal, sa vle di, mwayen pou li satisfè tout bezwen ekonomik, sosyal ak kiltirel ki endispansab pou li pa pèdi diyite li kòm moun epi pou li devlope pèsonalite li alèz. Demach pou jwenn sekirite sosyal sa a gen dwa fèt avèk konkou ajans ki tabli nan yon peyi oswa avèk konkou kèk ajans entènasyonal, selon fòm òganizasyon ak mwayen chak peyi
Atik 23
Chak moun gen dwa travay, dwa pou li deside ki travay li vle fè osinon li pa vle fè. Se dwa li pou li travay nan bon kondisyon ki pa kont enterè li epi ki pwoteje li.
Se dwa tout moun kif è menm kalite ak menm kantite travay, pou yo touche menm valè lajan, san paspouki
Se dwa chak moun kap travay pou li touche apwentman ki koresponn ak travay li ap fè a. Li fèt pou touche dekwa pou li menm ak tout fanmi li ka mennen yon vi respektab. Chak fwa gen psoibilite yo fèt pou ta mete anplis tout lòt mwayen pwoteksyon sosyal ki genyen sou apwentman sa a
Tout moun gen dwa fè kolonn ak lòt moun pou fonde sendika oswa antre nan sendika ki la déjà pou defann enterè yo
Atik 24
Tout moun gen dwa pran repo epi jwenn tan pou li amize li. Se dwa moun nan pou li pa travay depase limite pi pou li gen peryòd konje peye si li se yon anplwaye
Atik 25
Se dwa chak moun pou li genyen ase mwayen pou li bay tèt li ak fanmi li tout kalite swen nesesè tankou manje, rad, lojman, swen medikal ak tout lòt sèvis sosyal ki nesesè. Se dwa chak moun pou li gen yon apui pou ka maladi, domaj, lanmò mari oswa lanmò madanm, vyeyès, nenpòt lòt ka oswa sikonstans kalamite ki ta vin fè moun nan pèdi mwayen li te genyen pou li viv
Se dwa fi kap akouche ak ti bebe nan kouchèt pou yo jwenn asistans ak pwoteksyon espesyal. Tout timoun, pitit lejitim kou pitit deyò, fèt pou benefisye menm pwoteksyon an.
Atik 26
Se dwa tout moun pou li al lekòl. Lekòl Leta fèt pou gratis sitou lekòl elemantè ak lekòl fondamantal. Lekòl elemantè fèt pou obligatwa. Lekòl teknik ak lekòl peofesyonel fèt pou alapòte tout moun. Epi posibilite antre nan inivèsite ta dwe egziste pou tout moun, selon kapasite edtid yo
Edikasyon fèt pou vize devlopman pèsonel moun epi ranfòse respè dwa moun ak libèt ki endispansab yo. Li fèt pou fasilite antant, tolerans ak zanmitay fleri nan mitan tout peyi, tout kalite ras moun tout kalite relijion. Edikasyon fèt pou ede Nasyonzini travay pou mentni lapè sou tè a.
Manman ak papa premye moun ki gen dwa desisde ki kalite edikasyon yo ta renmen pitit yo resevwa.
Atik 27
Se dwa chak moun pou li deside patisipe nan aktivite kiltirel kominote a, jwi nan sa atis ak atizan ka ofri. Se benefisye tou nan avantaj aktivite sa yo pote
Chak moun gen dwa defann enterè lalwa rekonèt li genyen ak lòt avantaj vizib ki sòti nan nenpòt ki aktivite lasyans osisnon travay atis ak entèleksyèl kap ekri liv
Atik 28
Se dwa chak moun pou li fè presyon sou lasosyete, ni nan peyi li, ni nan lòt peyi, pou lasosyete ranje zafè yo yon fason, dekwa pou dwa ak libète y ap pale nan deklarasyon dwa moun sa a, ka reyalize tout bon vre
Atik 29
Chak kretyen vivan genyen yon seri obligasyon anvè kominote l ap viv la. Paske kominote a se sèl kote li kapab alèz pou li devlope pèsonalite li tout bon vre
Lè yon mou nap egzèse dwa ak libète li, li pa fèt pou gen lòt limit pase sa lalwa fikse, pou anpeche moun nan pilonnen dwa lòt moun epi pou fè li obeyi tout prensip ki la pou fè respekte lalwa, respekte lòd piblik epi respekte byennèz lòt moun nan yon sosyete kote yo pratike demokrasi
Kelkeswa sikonstans ki ta prezante, dwa ak libète sa y opa ka sèvi pou fè anyen ki nan dezakò ak vizyon epi ak prensip naysonzini yo
Atik 30
Pa gen yonn nan dispozisyon ki nan deklarasyon sa a, yo ka bay yon sans ki pou ta otorize yon nasyon, yon gwoup moun, oswa yon endividi menenn yon aktivite oswa komèt yon zak kap chèche detwi dwa ak libète ki nan deklarasyon sila a.
Edner Saint Amour
Edner Saint Amour